Ko bi rekao da je rastika jedno od najzdravijih povrca na svijetu. Prehrambene vrijednosti ove biljke su vrlo impresivene, medjutim malo poznate siroj javnosti.
George Mateljan, jedan od najboljih poznavaoca zdrave hrane u svijetu kaze: “Ako ste u nekom slucaju primorani da izaberete samo jedno povrce za cijeli zivot, to bi svakako trebala da bude rastika.”
PREHRAMBENE VRIJEDNOSTI KUVANE RASTIKE
bazirane na dnvenim potrebama u 130 grama biljke
Vitamin K …………..1327.6 %
Virtamin A……………..192.4%
Vitamin C………………..88.8%
Mangan………………….28%
Bakar……………………..12%
Tryptohan……………….11.5%
Kalcijum…………………11.5%
Vitamn B6……………….11.3%
Potasium………………..11%
Zeljezo………………………9%
Magnezijum………………8.5%
Vitamin E…………………..8%
Omega 3 kiseline……..8%
Vitamin B2………………..7.9%
Proteini……………………..7.7%
Vitamin B1………………..7.6%
Folicna kiselina…………7.4%
Fosfor………………………..6%
Vitamin B3…………………6%
Kalorije 36
rastika2Zdravstvene beneficije rastike
Glukosinulati /glucosinolates/ koji se nalaze u rastici mogu da zastite tijelo od nekoliko vrsta raka, ukljucujuci rak dojke i rak jajnika.
Naucnici jos nisu sasvim utvrdili na koji nacin rastika sprecava razvoj raka, ali nekoliko istrazivaca ukazuje na sposobnost ovih glukosinulata da aktiviraju detoksifirajuce enzime u jetri, koji ce pomoci da se neutralisu potencijalno karcinogene supstance.
Za koji dan nastavit cu o rastiki. Da ne bude zabune, ovo nece biti blog samo o rastici nego i ostalim vrstama zdrave hrane.
Rastika sadrži supstance koje aktiviraju kreiranje enzima u jetri u koji pomažu neutraliziaciji kancerogenih celija.
Ovi enzimi ukljucuju quinone reductases i glutathione-S-transferases.
Naucnici su otkrili da sulforaphane koji se nalazi u rastici je moćan glucosinolate phytonutrient, koji jača tijelo i pomaze stvaranju detoksikacionih enzima koji pomazu organizmu u borbi protiv kancerogenih celija..
Interesantno je da se Sulforaphane formira tek prilikom sjeckanja ili zvakanjem svjeze rastike i to na mjestima gdje je rastika presjecena. Zbog ovoga se preporucuje da se biljka isjece desetak minuta prije kuhanja ili konzumiranja svjezebiljke.Ovim se daje dovoljno vremena da rastika na presjeku formira dovoljno Sulforaphena.
Iz nekog razloga ova substanca izaziva da se u jetri formiraju enzimi koji bukvalno izazivaju “samoubistvo” celija koje izazivaju rak dojke i debelog crijeva.
Sulforaphane iz rastike također nudi zaštite za one koji genetski imaju predispozicije dobijanja karcinoma debelog crijeva. Ovo su rezultati provedenog na Rutgers University i objavljeni u online časopisuKarcinogeneza.
Studije dosljedno pokazuju da nacin ishrane u kojoj se koriste velike kolicine rastike i drugih biljaka iz iste porodice (bit ce objavljeno koje kasnije) su povezani s nižom učestalost različitih rakova, uključujući: plućni, rak debelog crijeva, dojke i karcinom jajnika. Ova istraživanja objavljena su u Internacionalnom zurnalu za rak (International Journal of Cancer) . Takodje se sugerise da se rak mjehura može prikljuciti ovoj listi.
Istrazivaci Univerziteta u Teksasu su utvrdili da je rak mjehura mnogo cesce dignosticiran u etnickim grupama koje ne koriste vrste povrca kojima pripada i rastika. Utvrdjeno je da grupe koje regularno koriste u ishrani ove biljke imaju 29% manje raka mjehura nego grupe koje ne konzumiraju.
Rastika kao zastitnik protiv raka jajnika
Rastika je bogata i flavonoidom zvanim maempferol. Istraživanja pokazuju da zene imaju 40% manje sansi dobijanja raka jajnika ako unose u sebe vece kolicine maempferola. Osim rastike ova substanca nalazi se u zelenom caju, luku, brokulama, poriluku (prasi), špinatu, i borovnicama.
Nedavna istrazivanja pokazuju da oni koji jedu rastiku u velikim kolicinama imaju znatno niži rizik od raka prostate, raka pluća i debelog crijeva.
Koliko bi trebalo jesti rastike dnevno da bi se smanjio rizik dobijanja raka?
3 do 5 puta nedeljno oko jedna solja rastike ili povrca iz iste porodice.
Da bi se iz rastike izvuklo sto vise koristi, treba je samo blansirati 5 do 10 minuta, zaciniti sa morskom soli, maslinovim uljem, limunom. Moze se dodati i bijeli luk i biber. Prema tome sarma od rastike ne pomaze mnogo :)
Karotenoidi iz Rastike smanjuju rizik dobijanja Katarakta (Sive Mrene)
Uz sve prirodne dobre hemiske sastojek u rastici o kojima sam vec pisao, rastika je poznata i po supstancama zvanim karotenoidi. Speciajlno cemo Izdvojit dva karotenoida: lutein i zeaksantin. Ova dva sastojka djeluju na oci kao suncane naocale i sprecavaju ostecenje ociju od pretjeranog izlaganja ultraljubicastim zracima. Studije su pokazale da ova dva kartenoida smanjuju rizik dobijanja katarakta ili sive mrene koja zamagljuje vid. Studije pokazuju da ljudi koji jedu dosta povrca iz porodice rastika imaju 50% manje sanse da razviju novi katarakt.
Takodje Rastika je na vrhu liste povrca kao izvanredan izvor hranjljivih sastojaka kao sto su: Vitamn A, Vitamn C, Vitamin B6 i magnezijum. Rastika je i dobar izvor celuoze, kalcijuma, bakra i potasiuma.
Ova kombinacija vitamina, minerala i ostalih hranjljivih sastojaka stavlja rastiku na poziciju superzvijezde zdravlja.
Vjerovali ili ne ovo nije sve o dobrim svojstvima rastike. Nastavit cemo o rastici u jednom od sljedecih objavljivanja.
Opet da napomenem rastika nece biti jedina tema ovog bloga.
Pisat cu i o ostalim zdravim hranama i jednostavnim nacinima pripreme.
U slijedecim objavljivanjima pisat cu o: blitvi, bosiljku, karfiolu, kajsijama i mnogo sire.
Ako ste zainteresovani za ove teme posebno obratite paznju na nacine pripreme. U nasoj ishrani koristi se jako mnogo vrlo zdravih sastojaka ali nasim nacinima pripremanja obroka uglavnom unistimo skoro sve sto je dobro i zdravo.
0 komentari:
Objavi komentar