Da su ljubav, upornost i rad u svakom poštenom poslu provjeren recept za uspjeh svjedoči i sljedeća priča. Još od malih nogu osjećao je veliku ljubav prema pčelama, a danas nakon 20 godina sa još većom ljubavlju u slobodno vrijeme bavi se pčelarstvom što mu osim zadovoljstva obezbjeđuje dodatna finansijska primanja.
Anel Skelić, mladić iz Zavidovića, još kao dječak osjećao je veliku ljubav prema pčelama. Danas, zahvaljujući vrijednom i upornom radu, već punih pet godina bavi se pčelarstvom. Ljubav prema pčelarstvu nije bila dovoljna da bi se danas bavio tim poslom, čitanje i izučavanje materije omogućilo mu je da danas kvalitetno radi.
– Od malih nogu osjetio sam ljubav prema pčelama, straha od njih kao drugi vršnjaci nisam osjećao. Posmatrati pčelare kako vrijedno rade i veliki broj pčela, kao dječaka a i danas nakon dvadeset godina čini me izuzetno sretnim. Iako je ljubav prema ovom poslu bila velika, ipak sam mnogo vremena prije samog bavljenja pčelarstvom posvetio izučavanju i čitanju stručne literature. Prije nešto više od pet godina kupio sam prvi roj pčela i tada je sve počelo.
Mnogima je moj potez bio začuđujući, jer se niko od moje rodbine nikada nije bavio pčelarstvom – navodi Skelić kroz razgovor za Faktor.ba.
Posao oko pčela zahtijevan je na svoj način. Od polovine marta do polovine septembra period je pčelarske sezone. Kao i svaki drugi posao i ovaj nosi svoj rizik, prinosi pčela nisu garancija.
– Posao oko pčela pogotovo ako se radi s ljubavlju je zahtjevan. Iziskuje dosta vremena i značajna novčana sredstva. Od ranog proljeća potrebno je što bolje razviti pčelinja društva od čega zavise prinosi meda kada krene značajniji unos iz prirode. Bitno je da se radi s ljubavlju i tada je sve slatko i zahvalno. Od pčelarstva se može dobro živjeti i zarađivati ali pod uslovom da pčelinjak broji najmanje 50 društava i da se maksimalno iskoristi, da se uzima matična mliječ, polen, propolis i med. Moj pčelinjak trenutno broji 31 pčelinje društvo,a na godinu planiram taj broj povećati na 50. Što se tiče prinosa meda sve zavisi od godine do godine. Prošlu godini mnogi pčelari će pamtiti kao slabu jer nektara u prirodi za pčele nije bilo dovoljno. Ova godine je izuzetno dobra i većina pčelara je prezadovoljna – navodi on.
Kod naroda je potrebno izgraditi svijest o vrijednosti konzumiranja pčelinjih proizvoda. Cijena kvalitetnog meda ne može iznositi 6-7 KM.
– Prosjek izvrcanog meda kod mene po društvu je oko 40 kilograma. Napominjem da pčelarim stacionarno a seleći pčelari su sigurno imali veće prinose. Med i svi pčelinji proizvodi su izuzetno zdravi, ali naš narod većinom med koristi kada se razbole, on se konzumira kao preventiva. Potrebno je edukovati narod da razlikuju pravi i lažni med, jer mnogi se hvale kako su prošli jeftino i u trgovini kupili med za 6-7 KM, to su obično falsifikovani medovi.
Sve se danas isplati, samo se ne isplati sjediti u kući ili kafićima i kukati na trenutno stanje. Pčelarstvo je idealna prilika da se iskoristi slobodno vrijeme, kvalitetno zaradi a vrijeme se obično provede na lijepom i čistom zraku a ne u zadimljenim kafanskim prostorijama – poručuje naš sagovornik.
(J. Herić/Faktor.ba)
0 komentari:
Objavi komentar