Rogač sadrži brojne minerale i željeza, u značajnijim količinama tu je bitno napomenuti kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan i selen. Od vitamina rogač sadrži tiamin, riboflavin niacin, vitamin B6, folnu kiselinu i vitamin E.
Najposebnija značajka rogača je to što je jako sličan čokoladi, a puno je zdraviji pa se često dodaje u razne slastice i koristi u veganskoj kuhinji. Rogač isto tako iznimno povoljno djeluje na probavni sustav. Učinkovito ublažava proljev kod dojenčadi i djece jer pospješuje apsorpciju vode.
Bitno je napomenuti da je rogač pokazao i iznimna citotoksična svojstva. Brašno od klica rogača pokazalo je vrlo specifično djelovanje na rak maternice. Sadrži aktivne tvari koje su učinkovite protiv astme, i u slučajevima kad astmu uzrokuje alergija. Jedna od prednosti rogača je i što ne sadrži kofein pa je prikladan za osobe s visokim krvnim tlakom.
Tanini u rogaču sadrže galnu kiselinu koja je poznata po antialergijskim i antibakterijskim svojstvima. Zahvaljujući odličnom udjelu kalcija i fosfora, može doprinijeti ublažavanju tegoba ili smanjenju rizika od pojave osteoporoze, a osim toga dobar je i za desni, zube i kosti.
Bogat nutritivni sastav pulpe
Plod rogača sadrži 13 posto jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20 posto saharoze, 2 do 3 posto pektina, 4 posto bjelančevina, 3 posto sluznih polisaharida i 35 posto škroba. Od mineralnih tvari sadrži 36 posto kalcija, 24 posto kalija i 29 posto bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina (28 posto). Rogač ima mali udio masti, ne sadrži kofein i teobromin te rijetko djeluje kao alergen.
Pulpa rogača ima visok udjel fenolnih spojeva, od kojih su naznačajniji tanini (16-20 posto). Fenolni spojevi, među kojima se nalaze i tanini, djeluju antioksidativno (sprječavanje oksidacijskih reakcija inhibicijom slobodnih radikala), zbog čega imaju povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje. Studije provedene na zdravim dobrovoljcima potvrdile su učinak polifenola i netopljivih vlakana rogača na sniženje razine lipida u krvi. Konzumiranjem 15 g rogača dnevno u razdoblju od četiri tjedna zabilježeno je sniženje ukupnog kolesterola za 7,1 posto i 10,6 posto LDL kolesterola (kolesterol niske gustoće, “loši” kolesterol).
Udjel fenolnih spojeva u plodu rogača varira i ovisi o klimatskom podneblju, sorti rogača, stupnju dozrelosti ploda i načinu prerade. Tako su, primjerice, zabilježene razlike u količini fenolnih spojeva rogača sa Sicilije, Krete i Anatolije (Turska).
Zbog sadržaja tanina, pektina i lignina, rogačevo brašno djeluje na suzbijanje i ublažavanje mučnine i proljeva. Tanini rogača djeluju adstringentno na sluznicu crijeva, vežu toksine i bakterije te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluznice. Adstringentno djelovanje predstavlja reakciju taloženja proteina pomoću tanina i stvaranja zaštitnog sloja na sluznici. Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima. Uspostavljanje formirane stolice zabilježeno je dva dana nakon početka terapije rogačem, a terapija do potpuna oporavka traje u prosjeku šest do osam dana.
Smatra se da je rogač sigurno i dobro sredstvo protiv proljeva kod dojenčadi i male djece. Rabi se i kod enteritisa i dispepsije, a kod odraslih za liječenje gastritisa i gastroenteritisa.
- See more at: http://narodnamediciina.blogspot.com/2015/04/ovo-je-izuzetno-korisna-biljka-za-nase.html#sthash.zrzWSpQc.dpuf
0 komentari:
Objavi komentar