Veruje se da ova biljka potiče iz Turske i jugozapadne Azije, dok se danas uzgaja u svim toplijim krajevima. Kao hranljivo i lekovito voće, smokva je bila poznata čak i pre 4000 godina u Mesopotamiji.
Opis biljke: smokva je relativno nisko drvo s jako razgranjenom krošnjom. Starije grane sive su boje, a mlade tamnozelene. Listovi su naizmenični, veliki i nepravilno usećeni. Na mladim granama pri dnu se nalaze zalisci. Cvetovi smokve zatvoreni su omotačem kruškastog oblika. Od tog cvijeta poslije nastaje soćni plod s mnoštvom semenih koštica. Oplodnju vrše insekti u unutrašnjosti cvijetnog omotača.
Smokve se ubrajaju u najstarije ljekovito voće. Još su egipatski ljekarnici, 1500 godina pr. n.e., preporučivali smokve kao preventivu za mnoge bolesti. Među vrijedne djelotvorne tvari pripadaju enzimi koji pospješuju probavu, tvari koje uništavaju bakterije, balastne tvari i uravnotežena kombinacija jedanaest vitamina, četrnaest mineralnih tvari i četrnaest aminokiselina. Smokva teška 15 g ima 10 kcal. Šećeri koji se u njoj nalaze (glukoza, fruktoza) osvježavaju živce i mozak. Smokve vrlo brzo podižu razinu glukoze, smiruju živčanost, a pritom ne debljaju.
SIROVA SMOKVA
Smokve se preporučuju za opstipaciju, hemeroide, apscese i ozebline. Smokve ublažavaju smetnje s dišnim organima pa se mogu koristiti kao dio terapije za prehlade i infekcije grla. Suhe smokve sadrže više vitamina i minerala nego svježe, i dobar su izvor prirodnih šećera. Sadrže puno folne kiseline koja je dobra za trudnice i one koje namjeravaju zatrudnjeti. Međutim dijabetičari bi trebali izbjegavati suhe smokve, kao i ljudi koji imaju poteškoća s probavljanjem šećera.
Energetska vrijednost smokve.....Smokva je vrlo zdravo, ali i kalorično voće. Suvi plod sadrži 50-70 odsto šećera zbog čega dijabetičari ne smeju da je jedu. Osim toga, smokva sadrži važne vitamine B-grupe, vitamin C i beta-karoten. Od minerala sadrži kalcijum, kalijum, magnezijum, fosfor, gvožđe i bakar. Količina magnezijuma u suvim plodovima je tri puta veća nego u svežim. Zato su suve smokve važan izvor ovog minerala neophodnog za mišiće, krvne sudove i nervne ćelije... Smokve sadrže velike količine šećera i vlakana. Izvrstan su izvor željeza (4,2mg u 100 g svježih smokava ).
SUHA SMOKVA
LJEKOVITOST: Ljekovitost smokve zapisana je u staroegipatskim zapisima, kod staroh civilizacija sredozemnog pojasa. Smokva se u legendama opisuje kao simbol plodnosti i razmnožavanja. Ljekoviti djelovi su plod smokve, mliječni sok, list i kora drveta. Smokva ima puno pozitivnih zdravstvenih učinaka. Svježe i suhe smokve sadrže puno pektina, topivog vlakna koje može smanjiti kolesterol u krvi. Smokva sadrži dosta prirodnog šećera – i do 60%. Šećer stimulira mozak tako da možemo razmišljati brže i brže doći do potrebne informacije, razmišljamo bistrije i brže. Smokva je izvrsno gorivo za mozak!
Smokve s bijelim slojem: Ne preporučuje se suve smokve posipati brašnom jer se omogućava razvoj “brašnene grinje” pa mogu tada biti jako štetne za zdravlje, koje uzrokuju glavobolju i bolove u želucu, takve treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati i posušiti pa tek onda jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani šećer ni brašno, kako se obično u trgovini kaže. Smokve sušene sumpordioksidom mogu izazvati burne alergijske reakcije.
Regulisanje stolice:
I danas kao i mnogo prije se upotrebljava kao najprirodniji laksativ za regulaciju stolice koji ne ostavlja nikakve posljedice, niti stvara naviku, a nema bojazni ni od mogućeg iritiranog proliva.
Regulisanje stolice svježom ili suhom smokvom je uvjek dobra i korisna preporuka.
Bolje je od uzimanja jakih laksativa koji stvaraju naviku i potrebu stalnog uzimanja.
Povremene zatvore stolice liječimo kompotom od suhe smokve ili suhih šljiva, kao i njihovom kombinacijom.
Jače ili hronične zatvore riješavamo kombinacijom smokve, šljive i sene.
Želučane tegobe:
Suha smokva djeluje na gastroitestalni trakt, u prvom redu na rad želuca , kao digestiv, i kao inhibitor viška želučane kiseline, smiruje tegobe kod gastritisa, uravnotežuje odnos bakterija u crijevnoj flori.
Bolesti pluća i bronhija:
Smokvin plod povoljno o ljekovito djeluje na bronhije u kojima pojačava sazrijevanje sekreta.
Smiruje kašalj i pojačava iskašljavanje, a koristi i kod oboljenja pluća i bronhitisa. Preporučuje se sok od smokve.
Ugrizi i ubodi:
Kod ugriza i uboda insekata, pauka i drugih životinja, koristi se oblog od suhe smokve na način da je raspolovimo i privijemo na mjesto ugriza.
Bradavice:
Smokve sadrže protelitički enzim poznat kao ficin.
Tvrde smokve daju mlijeko koje se nalazi u plodi i mladim grančicama.
To mlijeko uklanja otekline na nožnim prstima i bradavice. Mlijeko se nanosi jedom na dan, tokom 5-7 dana.
Antiseptičko dejstvo smokve narodna medecina koristi za početne upale grla, pluća, i za liječenje parazita u crijevima. Mliječni sok takođe pomaže kod glista i ostalih crijevnih napasti, a liječi i gljivice, bradavice na koži i omekšava kurje oči i žuljeve.
Po svijetu je raširena upotreba smokve kao preventivnog i tradicionalnog sredstva protiv raka. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko sredstvo, fungicidno i dezinfikujuće djelovanje. Ova voćka je poznata i kao blago sredstvo za čišćenje, pri tom ne izazivajući grčeve i dijareju. Pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska, jer su dobar izvor kalijuma, minerala bitnog za kontrolu krvnog pritiska. Mogu da budu od pomoći čak i pri mršavljenju. One su dobar izvor vlakana, koja održavaju osjećaj sitosti i odgovarajući nivo energije. Dakle, smokve ne goje, a dovoljno su hranljive, tako da su dobar izbor za svaku dijetu. Održavanje kostiju u dobrom stanju je još jedna funkcija smokvi.
KEMIJSKI – FARMAKOPEJSKI SASTAV : sušene smokve su bez vitamina. Zato u suhim smokvama ima preko 50 % grožđanog šećera. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg. magnezija.
Korišćenje smokve
Za ishranu i kao lijek koristi se svjež ili osušeni plod, sok, list (za pripremanje čaja i obloga), ali i kora drveta. Smokva je dostupna za ishranu tokom cijele godine (svježa ili sušena).
0 komentari:
Objavi komentar